Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar predstavlja jedan od povijesno najzanimljivijih gradova u Europi.Grad u kojem spaja zapadni i istočni svijet te razne vjere i kulture, primjer je grada u kojemu vlada multikulturalnost i ugodna atmosfera.
Na spomen Sarajeva prvo što nam pada na pamet su ćevapi i turska kava ali Sarajevo je puno više od toga. Grad koji se oporavio od rata, danas je nadaleko poznat po svojoj ljubaznosti i sigurnosti, a čak ga je i poznati vodič Lonley Planet 2010. godine svrstao u TOP 10 destinacija za 2010. godinu.
U nastavku ovog vodiča pokazat ćemo vam 10 stvari i mjesta koja jednostavno morate doživjeti.
Baščaršija
Dušu svake prijestonice čini stari dio grada, a kada je riječ o Sarajevu, ta duša je izuzetno bogata i živopisna. Baščaršiju čini mreža uskih uličica popločanih kamenom, u kojima se može doživjeti intenzivno orijentalno iskustvo. Njemu pridonose brojne zanatske radnje u kojima se izrađuju rukotvorine od bakra, tradicionalne prostirke, te trgovine koje prodaju tradicionalne bosanske i turske slatkiše. Vaše oči i um će biti zaokupljeni razgledanjem ručno rađenog posuđa, šarenih svjetiljki sa prigušenim svjetlima i raznobojnih rahatlokuma, a nosnice podrhtavati od mirisa svježe pečenih ćevapa i baklave. Nemojte nipošto propustiti probati ćevape kod Želje ili u Mrkvi. Najznačajnije građevine na Baščaršiji su svakako drvena fontana Sebilj, te džamije kao što su Baščaršijska i Gazi Hursrev-begova.
Gradska vijećnica
Gradska vijećnica predstavlja najimpoznatniju građevinu Sarajeva i arhitektonsko remekdjelo. Građena je od 1892. do 1894. godine po uzoru na džamiju Hasana II u Kairu, a svečano otvaranje je održano 1896. godine. Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda izvršen je 1914. godine, upravo nakon njegove posjete gradskoj vijećnici. Od 1947. godine, gradska vijećnica počinje gubiti svoju administrativnu ulogu i postaje sjedište Akademije nauke i umjetnosti, kao i glavne biblioteke. Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, u noći s 25. na 26. kolovoza 1992. godine gradska vijećnica je direktno pogođena artiljerijskim granatama, što je dovelo do požara u kome je izgorjela cjelokupna unutrašnjost zgrade skupa sa 90% bibliotekarske kolekcije, koja je uključivala i rijetke rukopise od neprocjenjive vrijednosti. Tri zaposlenice koje su tokom rata sa svojim porodicama stanovale i radile u biblioteci, uspjele su spasiti manji dio knjiga. Obnova vijećnice je započela 1996. godine, a zbog kompleksnosti radova i nedostatka financijskih sredstava, trajala je sve do 2014. godine, kada je zgrada ponovo otvorena za posjete. Ulaz se naplaćuje 5 KM za odrasle osobe (odnosno 3 KM za student) i svakako je treba obići.
Latinska ćuprija
Kao i skoro svaka druga prijestonica, tako i Sarajevo ima svoju rijeku (Miljacka), a gdje je rijeka tu su i mostovi. Ono što su Karlov most u Pragu i Lančani most u Budimpešti, to je u Sarajevu Latinska ćuprija. Iako možda ne toliko impresivne arhitekture kao pomenuti mostovi, Latinska ćuprija ima daleko atraktivniju povijesnu pozadinu. Ovo je jedan od najstarijih mostova u Sarajevu, a znamenit je po činjenici da je upravo u njegovoj neposrednoj blizini Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, što je bio povod za Prvi svjetski rat. Most je od 1918. do 1992. nosio naziv Principov most, nakon čega mu je vraćen stari naziv. Most je jednostavne, ali dopadljive arhitekture. Pored ovog mosta, Miljacku premošćuje još nekoliko mostova, od kojih treba spomenuti Šeher-Ćehajinu ćupriju pored Vijećnice i modernistički most Festina Lente, smješten pokraj Akademije likovne umjetnosti.
Religijski objekti
Upravo zbog nesvakidašnjeg preplitanja različitih kultura i religija, Sarajevo nazivaju europskim Jeruzalemom i mjestom gdje se susreću istok i zapad. Ovo je vjerojatno jedino mjesto u Europi gdje ćete na pješačkoj udaljenosti od nekoliko stotina metara vidjeti džamiju, katoličku i pravoslavnu crkvu, te sinagogu. Usprkos ratnom periodu tokom kojeg je ovaj grad prošao kroz pakao, Sarajevo je uspjelo sačuvati svoju multikulturalnost i njene najznačajnije simbole. Najimpresivnije džamije Sarajeva su svakako Gazi Husrev-begova džamija, Careva džamija, Alipašina džamija, Baščaršijska džamija i Ferhadija. Većina džamija datira iz 15. i 16. stoljeća. Kada je riječ o katoličkim objektima, najznačajnije su Katedrala Srca Isusova, Franjevačka crkva Sv. Ante Padovanskog i Crkva Sv. Josipa. Pravoslavni objekti koje treba posjetiti su Saborna Crkva rođenja Presvete Bogorodice i Crkva Svetih Arhanđela Mihaila i Gavrila iz 14. stoljeća, poznata i kao Stara pravoslavna crkva. Najznačajniji židovski hram u Sarajevu je Aškenaška sinagoga, koja spada u red najvećih europskih sinagoga. Uglavnom je zaključana za posjete, a ukoliko želite naučiti više o povijesti i kulturi Židova u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, posjetite Muzej Židova smješten u staroj sinagogi iz 16. stoljeća, lociranoj na rubu Baščaršije. Svi religijski objekti su dostupni za posjetu, a ulaz je besplatan, s tim što je neophodno poštovati vrijeme molitve i kodeks oblačenja.
Muzej ratnog djetinjstva
Muzej je osnovan u prosincu 2017. godine i predstavlja kolekciju osobnih predmeta, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju iskustvo odrastanja u ratu. Nastao je nakon što je inicijator njegovog osnivanja, Jasminko Halilović, na internetu javno postavio pitanje „Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?“. Cilj je bio od velikog broja kratkih odgovora napraviti knjigu koja će predstaviti različite aspekte ovog iskustva. Već prvi dan se javilo preko 100 ljudi sa odgovorima, a u naredna 3 mjeseca broj pristiglih odgovora porastao je na više od 1.000. Proces stvaranja muzeja je započet 2015. godine, a njegov značaj je upravo u nastojanju da se dokumentira iskustvo onih koji nemaju nikakav utjecaj na rat, ali trpe višestruke posljedice. Zbirka već sada sadrži oko 3.000 prikupljenih predmeta, od kojih je trenutno izloženo 50-ak uz kratke priče koje objašnjavaju povijest predmeta. Da bi sve priče dobile priliku da budu podijeljene sa javnošću, na svaka 2 ili 3 mjeseca se vrši rotacija eksponata u muzeju. Ono što je posebno interesantno jest činjenica da su u stvaranju muzeja u potpunosti sudjelovala djeca, sada već odrasli ljudi, iz cijene Bosne i Hercegovine, bez obrzira na nacionalnu pripadnost. Ako ćete posjetiti barem jedan muzej u Sarajevu, tople preporuke su da to bude baš ovaj, jer će vas u svega nekoliko minuta i rasplakati i nasmijati.
Ulica Ferhadija
Ferhadija predstavlja glavnu pješačku ulicu u Sarajevu, koja se prostire od spomenika Vječna vatra pa sve do Baščaršije. Upravo je ona mjesto gdje je sudar istoka i zapada najvidljiviji, jer za razliku od izrazito jakog orijentalnog utjecaja koji karakterizira Baščaršiju, Ferhadiju ponajviše odlikuje arhitektura iz perioda Austro-Ugarske. Pored brojnih kafića i trgovina, ova ulica obiluje brojnim znamenitostima kao što su Vječna vatra (spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata iz 1946.), džamija Ferhadija, Katedrala Srca Isusova, gradska tržnica Markale, Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida, Galerija 11/07/95 i sl. Obratite pažnju na tzv. sarajevske ruže, koji predstavljaju kratere od granata obojene crvenom farbom. Ime su dobile zbog toga što podsjećaju na ruže potrganih latica, a služe kao svojevrsno spomen obilježje na ubijene građane Sarajeva. Jedna takva se nalazi upravo ispred Katedrale Srca Isusova.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Zemaljski muzej predstavlja najveći, najstariji i najznačajniji muzej Bosne i Hercegovine, osnovan 1888. godine. Nalazi se na Trgu Bosne i Hercegovine, u veličanstvenoj zgradi, podignutoj 1909. godine specijalno za ovu namjenu. Bogata zbirka muzeja je razvrstana u nekoliko grupacija, pa je tako moguće obići arheološko, prirodoslovno i etnografsko odjeljenje. Arheološko odjeljenje sadrži vrijedne eksponate sa teritorije ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Europe, a neki od njih datiraju još od prapovijesti. Prirodoslovno odjeljenje ima nekoliko zbirki, koje uključuju izuzetno bogatu kolekciju minerala, preparirane životinje sa područja cijele države, ali i neke egzotične životinje, kolekciju insekata i biljaka, vodeni svijet i druge. Etnografsko odjeljenje prikazuje interijer bosanskih kuća iz osmanskog perioda, kao i tradicionalne nošnje. Centralnu točku muzeja predstavlja mali botanički vrt sa brojnim egzotičnim biljkama i stablima, kao što su sekvoja, ginko i japanska trešnja. U ovom odjeljku se nalaze i bogato ukrašeni primjerci stećaka (srednjovijekovni nadgrobni spomenici). Najvrjedniji eksponat muzeja je Sarajevska Hagada, židovski rukopisno-oslikani kodeks nastao u 14. stoljeća na području sjeverne Španjoslke. Na bosanski teritorij su je donijeli protjerani sefardski Židovi. Rukopis je zaključan i moguće ga je vidjeti samo u prethodnu najavu. Zemaljski muzej je kroz svoju povijest bio suočen sa brojnim poteškoćama, a zbog nedostatka financijskih sredstava je bio čak i zatvoren od 2012. i 2015. godine, nakon čega je ponovo otvoren za posjete.
Bijela i žuta tabija
Bijela i žuta tabija predstavljaju utvrde na brdima iznad Sarajeva, sa kojih se pruža odličan pogled na cijeli grad. Bijela tabija datira s kraja 14. i početka 15. stoljeća, a kasnije je nadograđivana tokom osmanskog i austro-ugarskog perioda. Pripada graditeljskoj cjelini Stari grad Vratnik i nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Žuta tabija je jedna od utvrda koje su činile obrambeni bedem oko starog grada Vratnika, a ime je dobila po boji kamena od kojeg je izrađena. Nakon provale Eugena Savojskog 1697. godine, pokazalo se da mala tvrđava koja se nalazila na mjestu Bijele tabije nije dovoljna za obranu grada, te se krenulo sa izgradnjom bedema oko Vratnika. Izgrađeno je pet utvrda, a Žuta tabija je jedan od njih. Danas se unutar Žute tabije nalazi kafić sa ljetnim vrtom, odakle možete uživati u pogledu na Sarajevo. Tokom Ramazana sa Žute tabije puca top, čime se označava vrijeme zalaska sunca i prekid cjelodnevnog posta.
Galerija 11/07/95
Riječ je memorijalnoj galeriji (muzeju) osnovanoj 2012. godine, s ciljem da se sačuva sjećanje na genocid u Srebrenici, gradu u istočnoj Bosni, gdje su u srpnju 1995. godine pogubljene 8.372 osobe. Kroz širok opseg multimedijalnih sadržaja (fotografije, mape, zvučni i video materijali) galerija kroz stalnu postavku nudi dokumentarnu kao i umjetničku interpretaciju događaja koji su se odigrali u Srebrenici u srpnju 1995. godine. Preplitanjem muzejske i galerijske forme, kao i vremenskih odrednica prošlosti i budućnosti, te kroz forme umjetničkog i dokumentarnog postupka, pokušava se suprotstaviti nekim ideološkim interpretacijama. Pored stalne postavke, galerija s vremena na vrijeme ima i gostujuće izložbe koje prikazuju trenutne događaje u svijetu. Svrha galerije jeste da bude snažan, čujan i odlučan glas protiv svih oblika nasilja u svijetu, jer Srebrenica predstavlja univerzalni simbol patnje nedužnih civila i ravnodušnosti ostalih.
Vrelo Bosne
U naselju Ilidža, nedaleko od Sarajeva, na površini od 603 hektara nalazi se spomenik prirode Vrelo Bosne. Izvorište rijeke Bosne na ovom mjestu formira nekoliko manjih jezera u kojima plivaju ribe i plove labudovi i patke, okruženi bogatom šumom i drugim raslinjem. Vrelo Bosne je omiljeno izletište Sarajlija, ali i brojnih turista iz raznih dijelova države i svijeta. Naročito je popularno u proljetnim i ljetnim mjesecima, jer zbog nešto niže temperature predstavlja utočište tokom sparnog vremena. Ovo područje je stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke endemi. Izletište je pogodno za porodice sa djecom, a ljubitelji gastronomije mogu kušati svježe ulovljenu pastrvu. Nedaleko od izvorišta se nalazi i Velika aleja, 3.5 kilometra dugo šetalište okruženo sa oko 3000 stabala platana i kestena. Na oko 2 kilometra nizvodno nalazi se Rimski most, koji u svojoj današnjoj formi datira iz osmanskog perioda. Naziv Rimski duguje činjenici da je u njega ugrađena rimski štitovi i mačevi te kamena ploča na kojoj je urezan reljef nagog ljudskog tijela.